Blog

U okviru “Ljetnog pripravničkog programa namijenjenog tinejdžerima koji žele istraživati, pisati i diskutovati o tehnološkim temama iz perspektive mladih, donosimo vam prvi text. Text je kreirala Lamia Čeljom, učenica 9. razreda koja je idejno potakla realizaciju pomenutog programa.

Text autorice prenosimo u cjelosti.

Instagram, Tik Tok, Snapchat, Facebook, Twitter – količina aplikacija koju koristimo u svom svakodnevnom životu je preplavljujuća i nemoguće je primjetiti samo koliko su ove aplikacije nesigurne za našu privatnost. Od informacija kao sto je  vaša lokacija, podaci koje drugi korisnici mogu vidjeti na vašem profilu do opcija za koje niste znali kao mogućnost da kontrolišete ko vam može pristupiti profilu, dvofaktorska autentifikacija, sve možete saznati u ovom blogu.

Zašto bi smo trebali biti zabrinuti o informacijama kojima aplikacije mogu pristupiti i koristiti?

Kada imamo mogućnost koristiti neki servis ili aplikaciju besplatno – mi postajemo produkt. Ili, naše informacije postaju glavni izvor prihoda. Kompanije iskorištavaju njihov praktički neograničen pristup informacijama da bi ih prodali oglašivačima i trećim licima. Na primjer, često nam se desi da jedan dan razgovoramo sa svojim prijateljem na jednoj od navedenih aplikacija o nečemu što bi smo voljeli kupiti, i sutra dan vidimo reklamu na društvenoj mreži za isti taj predmet.

Sumnjam da je većini ljudi ugodno saznanje da su njihovi privatni podaci praktički servirani na srebrenom tanjiru da se iskorištavaju u svrhu profita kompanija iza ovih aplikacija. Jedan od načina na koji predajemo naše informacije bez mnogo razmišljanja je kada dopustimo nekoj stranici ili aplikaciji da kroz ‘cookies’ pristupe našim podacima. A šta su uopće ovi ‘cookies’ koji nas proganjaju svuda po internetu? ‘Cookies’ su zapravo minijaturni fajlovi korišteni od strane web stranica da bi već spomenuta stranica mogla zapamtiti uređaj, preferencije browser-a i povezane online aktivnosti. Neki ‘cookies’ su potrebni za svrhu sigurnosti  kao ‘cookies’ za autentifikaciju. Međutim, postoji više vrsta cookies, i neki od njih nisu obavezni i jedini benefit je prikupljanje podatka sa ciljem ostvarenja profita oglašivačima. U ovom slučaju, to su uglavnom ‘3rd party cookies’. Njihova svrha je da prate vašu online aktivnost kako bi poslali pronađene podatke svojim partnerima sa idejom da poboljšaju reklame koje vam prikazuju. Uvijek je moguće podesiti ‘cookies’ da bi samo koristili one koje su potrebne.

Zašto je skupljanje naših podataka štetno za našu privatnost?

Najjednostavnijim riječima, mi stvarno nemamo pojma za šta sve kompanije koriste ove podatke. Postoji hiljade primjera koji nam dokazuju da korporacije skupljaju previše znanja o našim privatnim životima i da ih iskorištavaju za stvari s kojim se vjerovatno korisnici ne bi složili. Kada bih rekla da je jedna od tih stvari politička propaganda, zvučalo bi pretjerano. Ipak, neki slučajevi nam pokazuju da to nije istinito – 2018 godine, desio se Cambridge Analytica skandal u kojem je treće lice uspijelo skupiti osobne informacije od miliona Facebook korisnika koje su koristili u političkim kampanjama.

U jednom slučaju New York times članak je otkrio samo koliko relativno nepoznate kompanije za bodovanje potrošača prikupljaju sitne, nevažne podatke. Na primjer, kompanija trećeg lica je znala tačno šta je spisateljica Kashmir Hill naručila prije osam godina (ako vas zanima, specifično piletina tikka masala, samosa od povrća i naan od bijelog luka). Pa čak su Amazon i Apple iskorištavali svoje digitalne asistente, Alexa i Siri, tako što su angažovali zaposlenike da prisluškuju personalne razgovore svojih korisnika u svrhu poboljšanja usluge (nakon što se saznalo ova praksa je prekinuta). Nakon svega ovoga, sigurno se osjećate kao da je vaša privatnost ugrožena. Ali postoji jedan aspekt digitalne sigurnosti koji ste nesvjesno sami ugrozili a to je vaš digitalni footprint.

Šta je digitalni footprint?

Koristeći internet, iza sebe ostavljate trag podataka koji se naziva digitalni footprint. Digitalni footprint je ovih dana toliko važan da fakulteti i kompanije provjeravaju digitalni footprint prije nego što prihvate nekog studenta ili zaposle nekoga (bilješka: fakulteti u BIH rijetko kada ovo rade ali ako želite studirati u inostranstvu, očekujte da će vaš digitalni footprint biti veoma relevantan). Ovo je proces koji se čini sa poentom prezerviranja dobrog imidža kompanija i fakulteta (generalno većinu instituta u našem vremenu), i naravno ne bi htjeli da zaposle nekoga ko je postavljao neprimjerene objave na društvenim mrežama. Međutim, desi se da neko bude mlad i glup i kaže neke stvari zbog kojih se kasnije pokaje. Sada sigurno očekujete da će te pročitati neko rješenje za ovaj problem, ali je nažalost praktički nemoguće izbrisati svoj digitalni footprint. Bilo koja aktivnost koju ste napravili online ima tragove informacija povezanih s vama koji su već pohranjeni od strane service providera, kompanija, vlada i drugih. Čak iako nije moguće izbrisati svoj digitalni footprint, možete ga minimizirati na više načina – tako što više pazite kakve informacije dijelite online.

Kako možemo minimizirati ove rizike i ograničiti pristup našim privatnim podacima? U nastavku vam donosimo nekoliko savjeta kako se bolje zaštiti na društvenim mrežama:

INSTAGRAM

Instagram je jedna od aplikacija na kojoj morate biti oprezni kada je upitanju privatnost Vaših podataka – generalno, korporacija meta je odlična u sakrivanju samo koliko vaših informacija pohranjuje. Na primjer, već spomenuti Cambridge Analytica Skandal koji je koštao Meta 735 miliona dolara. U jednom slučaju, Meta je platio rekordnu novčanu kaznu od 1.3 bilion dolara zbog kršenja zakona o privatnosti EU.

Da bi ste osigurali svoju privatnost, imate mnogo opcija, među najvažnijim su:
-Podesite svoj Instagram account tako da bi bio privatan.
-Ažurirajte postavke vaših “Stories-a”
-Omogućite dvofaktorsku autentifikaciju.
-Uklonite Instagram-u pristup lokaciji vašeg uređaju
Dalja uputstva možete pronaći u tekstu na linku

FACEBOOK

Neke od mogućih sigurnosnih postavki za Facebook aplikaciju su:
-Kontrolišite ko vam može vidjeti post-ove.
-Napravite svoju listu privatnu prijatelja
-Limitiraj publiku za svoje starije post-ove.
-Zahtijevaj dopuštenje prije nego što se post-ovi na kojim ste tag-ovani vide na vašem profilu.
Dalja uputstva možete pronaći u tekstu na linku

TIKTOK

I sljedeće na listi imamo aplikaciju koju svi koristite ili, alternativno, vaše dijete koristi više nego što priča sa vama – TikTok. Zamijenila je YouTube kao glavni izvor za video medije koju stvaraju obični ljudi, pa sada i čak Instagram i YouTube kopiraju njegov koncept kratkih videa. Kada ignorišemo sve pozitivne strane, primjetimo količinu problematičnih dijelova ove aplikacije (napomena: pored ovoga što ću navesti povezano za probleme privatnosti, jako je zanimljiva tema koja obuhvata efekat koji kratki videi izazivaju na ljudski mozak – članak će biti ispod generalnih instrukcija). Svi smo do sada upoznati sa Tik Tok-ovim konstantim skandalima koji bude isto pitanje unutar nas koje smo imali ranije: Koliko naših informacija ide u svrhe nepovezanih kompanija i čak vlada i za šta ih uopće koriste? Indija je već u potpunosti sklonila TikTok sa svog tržišta, a Administracija bijele kuće je više puta pokušala isto učiniti.

Sigurnosne postavke za TikTok:
-Zaustavite TikTok da sugestira vaš račun drugim korisnicima.
-Uključite dvofaktorsku autentifikaciju.
-Uklonite pristup vašoj lokaciji.
-Uklonite pristup vašoj kameri i mikrofonu (jedino ako ne koristite TikTok za stvaranje vlastitih videa)
Dalja uputstva možete pronaći u tekstu na linku

Pogledajte na linku tekst o negativnim efektima koji kratki videi imaju na našu pažnju.

SNAPCHAT

Snapchat je jedna od aplikacija koju inače koriste mladi – koncept se bazira na nestajućim porukama, stories kojima se samo može pristupiti 24 sata, zabavnim filterima i vatricama. Zbog samog koncepta skupljanja vatrica (slanje dnevnih slika, za svaki dan u koje pošalješ sliku dobiješ jednu vatricu), mnogo ljudi koristi ovu aplikaciju dnevno. Zvuči iznenađujuće sigurno za korisnike, zar ne? Dobijete notifikaciju kada netko screen-shot-uje vaš razgovor, što je benefit. Međutim, ljudi su kreativna bića, tako da bi preporučila da se prisjetite koncepta digitalnog footprint-a prije nego što pošaljete bilo koju intimnu informaciju. Nikada ne biste mogli saznati ako treće lice čuva te informacije, a SnapChat ipak tehnički ima pravo na njih. Osim ako vi to zabranite, naravno.

Sigurnosne postavke za snapchat:
-Uključite dvofaktorsku autentifikaciju
-Izaberite ko može vidjeti vaše storije.
-Sklonite svoj profil sa ‘brzo dodavanje’ sekcije.
-Pazite da vas samo vaši prijatelji mogu kontaktirati.
Dalja uputstva možete pronaći u tekstu na linku

X (POZNATIJI KAO TWITTER)

Twitter je već bio upitan kada je došlo do njihove brige za privatnost korisnika, otkada je Elon Musk preuzeo i pretvorio ga u X, situacija se samo pogoršala. Pored sigurnosnih postavki, također preporučujem paziti da ne upadnete u argument jer je doxxing jako velik problem na ovoj platformi. Sa praktički nepostojećom brigom za privatnost, Twitter je također upao u ogromne probleme povezane s ovom temom u prošlosti (pretražite “whistleblower twitter scandal” za dalje informacije).

Sigurnosne postavke za X:
-Izaberite ko vam može odgovoriti na tweet-ove.
-Promjenite ko vam može slati poruke na X.
-Namjestite filtere tako da limitiraju vidljivost osjetljivih sadržaja (slika, videa, postova i sl.).
-Izaberite ko vam može pronaći X profil koristeći vaš broj ili email adresu.
Dalja uputstva možete pronaći u tekstu na linku